Članovi žirija/Members of the jury:
VIOLIN/VIOLINA – članovi žirija za pretkategoriju, I, II, III kategoriju
1. Jovanka RoÄenoviÄ, MÅ âVlado MiloÅ¡eviÄâ, Banja Luka

mr Jovanka RoÄenoviÄ roÄena je u Bijeljini gdje zavrÅ¡ava osnovnu i srednju muziÄku Å¡kolu. Na Akademiji umjestnosti u Banjoj Luci – odsek za muziÄku umetnost, upisuje osnovne studije violine 1999. godine gde diplomira 2004. u klasi profesora UroÅ¡a PeÅ¡iÄa. Nakon toga, na istoj akademiji, upisuje magistarske studije iz nauÄne oblasti metodika nastave gudaÄkih instrumenata â violina koje zavrÅ¡ava 2014. godine u klasi profesorice Marije JokanoviÄ.
Tokom i nakon studija, kao Älan gudaÄkog orkestra, aktivno je uÄestvovala u koncertima i projektima u organizaciji Akademije umjetnosti: snimanje Äetiri CD izdanja sa delima domaÄih autora, koncerti u okviru Manifestacija âDani Vlade S. MiloÅ¡eviÄaâ, sveÄane akademije povodom Dana Republike, Svetosavske akademije, âDuÄiÄeve veÄeri poezijeâ, izvoÄenje opere V. A. Mocarta âBastijen i Bastijenaâ kao i operete Ð. Orfa âOrfej u podzemljuâ u Narodnom pozoriÅ¡tu Republike Srpske u Banjoj Luci, te Mocartovog vokalno-instrumentalnog dela âRekvijemâ na Manifestaciji Ðotor art â âDon Brankovi dani muzikeâ u Ðotoru (Crna Gora). Ðao orkestarski sviraÄ, takoÄe je ostvarila saradnju sa BanjaluÄkom filharmonijom, Simfonijskim orkesrtom Narodnog pozoriÅ¡ta Republike Srpske i sasatavom Rok simfonija. Sa kamernim sastavom – duo violina i gitara, održala je koncerte u viÅ¡e gradova Republike Srpske, te nastupila na manifestaciji âÅ antiÄeve veÄeri poezijeâ u Mostaru.
Od 2003. godine zaposlena je u MuziÄkoj Å¡koli Vlado MiloÅ¡eviÄ u Banjoj Luci na mestu profesora violine. UÄenici iz njene klase, pored brojnih nasupa, ostvarili su i veliki broj prvih nagrade na takmiÄenjima republiÄkog i meÄunarodnog nivoa. Na osnovu toga prof. RoÄenoviÄ nagraÄena je Svetosavskom nagradom koju Ministarstvo prosvete i kulture Republike Srpske dodeljuje istaknutim nastavnicima za izuzetne rezultate i zalaganja u radu u oblasti obrazovanja i vaspitanja uÄenika. UsavrÅ¡avala se na seminarima kod istaknutih violinskih pedagoga: UroÅ¡a PeÅ¡iÄa, Marije JokanoviÄ, Jovana BogosavljeviÄa, Marije RajkoviÄ, Vladimira MarkoviÄa, Mateje MarinkoviÄa, Marije Misite.
ViÅ¡e puta bila je Älan žirija u disciplini violina na republiÄkim i meÄunarodnim takmiÄenjima.
2. Ljubica SimonoviÄ VeliÄkoviÄ, MÅ NiÅ¡

Ljubica SimonoviÄ-VeliÄkoviÄ â violinistkinja i profesor violine, roÄena je 10.04.1974. godine u NiÅ¡u. Svoje muziÄko obrazovanje zapoÄinje u klasi prof. Dragoljuba JovanoviÄa, a kasnije nastavlja u klasi prof. Branislave PetroviÄ-MarkoviÄ u MuziÄkoj Å¡koli NiÅ¡.
Fakultet umetnosti u NiÅ¡u upisuje u klasi prof. Ljubomira MihailoviÄa, a studije zavrÅ¡ava u klasi prof. Igora AleksiÄa.
Tokom Å¡kolovanja dobitnik je RepubliÄkih nagrada, kako u solo tako i u disciplini kamerne muzike, a istiÄu se i brojni nastupi meÄu kojima se izdvaja nastup sa NiÅ¡kim simfonijskim orkestrom kao solista.
Neposredno potom postaje dugogodiÅ¡nji honorarni saradnik orekstra gde stiÄe bogato orkestarsko iskustvo. Älan je brojnih kamernih ansambala gde se isticala kao solista (kamerni orkestar ÐPGT-a, kamerni orkestar âCarica Teodoraâ i drugi), na koncertima Å¡irom Srbije, Crne Gore, Italije, Bugarske, GrÄke, nastupima na Budvanskom letu, Ðotoru, Plovdivu …
Jedan od znaÄajnijih nastupa – 1994. godine u Nacionalnom Dvorcu Ðulture u Sofiji, duet sa naÅ¡im eminentnim violinistom Jovanom Ðolundžijom uz pratnju kamernog orkestra, gde dobija pozitivne kritike bugarskih kritiÄara.
Na nastupu sa kamernim triom u galeriji âProgresâ u Beogradu na â12-om proleÄnom festivalu kamerne muzikeâ klasa: prof. Ivan JeliÄ – dobija izuzetne pohvale za izvoÄenje deonice prve violine.
SaraÄivala je sa velikim izvoÄaÄkim imenima i dirigentima (J. Ðolundžija, S. MilenkoviÄ, N. RaduloviÄ, I. Varga, Lj. JovanoviÄ, T. OlujiÄ, F. Ðolombo, A. Novicki, M. Injac, i mnogi drugi) kroz putovanja i saradnju sa kamernim ansamblima.
PedagoÅ¡kim radom poÄinje da se bavi 1994-te godine i ubrzo postiže zapažene rezultate. DugogodiÅ¡nji radnik osnovne muziÄke Å¡kole u Aleksincu, gde zatiÄe jednu klasu violine, a onda zahvaljujuÄi kvalitetnom radu i vidljivim rezultatima Å¡kola otvara i isturena odeljenja violine.
Jedan od najzapaženijih je celoveÄernji koncert njene uÄenice, sedmogodiÅ¡nje Emilije AnastasijeviÄ, na 47. NiÅ¡kim muziÄkim sveÄanostimaâ¦
Preko 250 nagrada sa uÄenicima na državnim, meÄunarodnim i internacionalnim takmiÄenjima (od kojih preko 10 laureata, 2 gran pri-ja, specijalne nagrade, kao i priznanja za izuzetne pedagoÅ¡ke rezultate):
- Festival muziÄkih i baletskih Å¡kola
- RepubliÄko takmiÄenje muziÄkih Å¡kola â Beograd
- MeÄunarodno takmiÄenje âPetar ÐonjoviÄâ
- Mladi virtuoz âPetar ÐonjoviÄâ
- âStanislav BiniÄkiâ â Beograd
- TakmiÄenje gudaÄa u Sremskoj Mitrovici
- Memorijal âAca PaniÄâ u Mladenovcu
- MeÄunarodno takmiÄenje u NiÅ¡u
- Memorijal âÐosta ManojloviÄâ u Smederevskoj Palanci
- International music competition â Beograd
- Sopravista international festivals â Italija
- Violin competition guidelines Radda â SAD
- Talents of Europe â Å panija
- International multi-genre arts festivals â Ðina
- International multi-genre contest festival â Afrika
- 10. meÄunarodni festival Sibiriada â Rusija
- Wapa world association of performing arts â Meksiko
- Ice fest yeti dance European â Poljska
- International multi-genre contest festival â Grenland
- Internacionalni susreti violinista â Sremski Ðarlovci
- MeÄunarodno natjecanje mladih glazbenika 2021. â Zagreb
- International online competition june 2021. â Japan
- Drugi internacionalni festival muzike Skala â BrÄko
- International multi-genre contest festival â Brazil
- International online competition â Sidnej
- Majski susreti mladih muziÄara â Lazarevac
- World earth day contest â Indija
- Art in Experience â Veles
- The new genetion Tallinn â Estonija
- International youth arts festival Ðiten â Bugarska
- Pavasara balss â Letonija
- Christmas magic art festival â Finska
- International art festivals Turkish fairy tales â Turska
- International Strings competition Artisti Dellâ Arco â Novi Sad
- Mini Paganini â MeÄunarodno takmiÄenje mladih violinista â Zadužbina Ilije M. Ðolarca
- International Classic Music competition âArt Inâ â Ðavadarci Severna Makedonija
- Eugen Cuteanu â TemiÅ¡var Rumunija
Ljubica SimonoviÄ-VeliÄkoviÄ je bila Älan žirija na sledeÄim takmiÄenjima:
- MeÄunarodno takmiÄenje gudaÄa â NiÅ¡
- âStanislav BiniÄkiâ â Beograd
- 4 x International Classic Music competition âArt Inâ â Ðavadarci Severna Makedonija
- Božidar TrudiÄ Smederevska Palanka â Memorijal âÐosta ManojloviÄâ
Polaznik je master klasa: Grigorija Žislina, Maje JokanoviÄ, Dejana MihailoviÄa (metodika violine), i sa uÄenicima na master klasu profesora Lazara MiletiÄa i profesora Robija LakatoÅ¡a.
Ostvarila je saradnju sa mnogim eminentnim profesorima, meÄu kojima su prof. Igor AleksiÄ, prof. Jovan BogosavljeviÄ, prof. Goran Ðentera, prof. Mateja MarinkoviÄ, prof. Janez Podlesek, prof. Vasilij Meljnikov, prof. Florin Negreanu, sve u cilju poboljÅ¡anja izvoÄaÄkog kvaliteta uÄenika.
Od 2019-te je godine profesor violine u MuziÄkoj Å¡koli NiÅ¡.
.
3. Milan ÄizmiÄ, MÅ âSlavenskiâ, Novi Sad

Milan ÄizmiÄ je roÄen 04.11.1977 god. u Sremskoj Mitrovici gde zavrÅ¡ava Osnovnu muziÄku Å¡kolu âPetar KranÄeviÄâ u klasi prof.Vesne StojÅ¡iÄ. Srednju muziÄku Å¡kolu âIsidor BajiÄâ pohaÄa u Novom Sadu u klasi prof. Nine Nikolov a Akademiju Umetnosti zavrÅ¡ava kao student prof. Manane Dugladze i prof. Irine JaÅ¡vili. Tokom studiranja bio je Älan Akademskog gudaÄkog kvarteta sa kojim je ostvario veliki broj nastupa.
Aktivan je polaznik seminara za violinu kod prof. Marine JaÅ¡vili iz Moskve-Rusija kao i prof. Johannes Prellea iz Kelna-NemaÄka. PohaÄao je seminar orkestarskog i kamernog sviranja 2001.god. u Bajrojtu-NemaÄka. Bio je Älan Novosadskog kamernog orkestra,VojvoÄanske Filharmonije kao i gudaÄkog kvarteta KV-art sa kojim je ostvario mnogobrojne nastupe u zemlji i inostranstvu.
2003. godine se zapoÅ¡ljava u MuziÄkoj Å¡koli âPetar KranÄeviÄâ u Sremskoj Mitrovici kao profesor violine, kamerne muzike i gudaÄkog orkestra. Kao pedagog, od samog poÄetka je aktivan na seminarima i predavanjima vezanim za violinsku pedagogiju. Dobitnik je nagrade âÄerÄ ZazroviÄâ za najperspektivnijeg profesora violine na Festivalu gudaÄa u Sremskoj Mitrovici 2007 god. Od 2009 god.zaposlen je u MuziÄkoj Å¡koli âJosip Slavenskiâ u Novom Sadu.
Äesto je Älan žirija mnogih violinistiÄkih takmiÄenja u naÅ¡oj zemlji i u inostranstvu. 2015.godine zajedno sa svojom koleginicom Katarinom KovaÄ izdaje zbirku didaktiÄkih komada za violinu i klavir pod nazivom âSviraj i maÅ¡tajâ koja se veÄ koristi po muziÄkim Å¡kolama u NorveÅ¡koj, Sloveniji, Turskoj, Hrvatskoj,Japanu, Americi kao i u Å¡kolama u naÅ¡oj zemlji.
Tokom dosadaÅ¡njeg pedagoÅ¡kog rada uÄenici su mu dobitnici najveÄih nagrada i priznanja na mnogim domaÄim i meÄunarodnim takmiÄenjima kako u solo nastupima, tako i u kamernoj muzici.
Direktor je Internacionalnih Susreta Violinista koji se svake godine odrzavaju u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu gde dolaze najperspektivniji mladi violinisti iz zemlje i inostranstva kao i najveca imena violinske pedagogije.
Organizator je i predavaÄ na letnjim i zimskim seminarima violine u naÅ¡oj zemlji gde sa svojim kolegama okuplja i radi sa talentovanim i uspeÅ¡nim mladim violinistima. Organizator je prve violinske umetniÄke kolonije koja se održava u Sremskim Karlovcima i okuplja veliki broj talentovanih i perspektivnih violinista kao i renomiranih profesora violine.
Direktor je gudaÄkog ansambla ” VIOLINT” koji okuplja talentovane violinist, uÄenike srednjih muziÄkih Å¡kola i studente iz Srbije. Organizator je mnogobrojnih koncerata u cilju afirmacije mladih,perspektivnih umetnika kao i predavanja, tribina a sve u cilju promocije talentovanih mladih muziÄara kao i unapreÄenju violinske pedagogije u naÅ¡oj zemlji.
Od 2015.god. je predsednik VojvoÄanske gudaÄke sekcije, instrument – violina.
VIOLIN/VIOLINA – članovi žirija za IV, V, VI, VII kategoriju
1. Maja JokanoviÄ, FMU, Beograd

mr Maja JokanoviÄ je roÄena u Beogradu u porodici muziÄara, gde stiÄe poÄetno muziÄko obrazovanje. Å kolovanje nastavlja u Moskvi, na Konzervatorijumu “P. I. Äajkovski” u klasi profesora Semjona Snitkovskog na katedri Davida Ojstraha, gde zavrÅ¡ava osnovne i magistarske studije. Sa jedanaest godina nastupa kao najmlaÄi solista do tada, sa Beogradskom filharmonijom u sali KolarÄeve zadužbine. Tokom Å¡kolovanja, pored koncertnih nastupa, uÄestvuje na republiÄkim takmiÄenjima gde osvaja prve i specijalne nagrade. Na MeÄunarodnom takmiÄenju “Jan Sibelius” (1980.god.) u Helsinkiju, dobija Specijalnu diplomu za uÄeÅ¡Äe u polufinalu.
Kao solista nastupa sa Beogradskom filharmonijom, Orkestrom RTS, ZagrebaÄkom filharmonijom, Sarajevskom filharmonijom, Skopskom filharmonijom, Moravskom filharmonijom, DubrovaÄkim Festivalskim orkestrom… Kamernim Orkestrom Padove i Veneta, Äiji je Älan i solista bila od 1983. do 1986. godine. U tom periodu osniva duo sa Äembalistkinjom Linom Romano.
Nastupa na festivalima: Bemus, Nomus, DubrovaÄke letnje igre, Ohridsko leto, Sarajevska zima, Marijanske Lazni, Aquila barok, Amsterdam savremena muzika…
Od 1989.godine postaje gostujuÄi profesor violine na Internacionalnoj Akademiji u Novari a od 1990.godine predaje violinu na FMU u Beogradu. Od 2006. do 2019. godine je gostujuÄi profesor na Akademiji umetnosti u Banja Luci.
Maja JokanoviÄ kao Älan žirija uÄestvuje na mnogim meÄunarodnim takmiÄenjima: selektor i Älan žirija u Beogradu – Jeunesses Musicales (2011,2016,2023) KonjoviÄ u Beogradu, u NiÅ¡u – TakmiÄenje gudaÄa, u Sremskim Karlovcima – Susreti violinista, u Valjevu – Zlatne stepenice, u Banja Luci – UroÅ¡ PeÅ¡iÄ, TakmiÄenje muziÄkih Å¡kola Republike Srpske, u San Vito al Tagliamento – Il Piccolo Violino Magico.
Univerzitet umetnosti u Beogradu, 2012. godine, dodeljuje Maji JokanoviÄ Veliku plaketu Univerziteta umetnosti, za izuzetne zasluge i doprinos razvoju Fakulteta muziÄke umetnosti i Univerziteta umetnosti.
2. Vanda Novoselec, Glazbena Å¡kola Vatroslava Lisinskog, Bjelovar

Vanda Novoselec, profesor i izvrsni savetnik (1974. Hrvatska, Split) osnovno i srednje muziÄko obrazovanje zavrÅ¡ila je u Glazbenoj Å¡koli âJosipa Hatzeaâ u Splitu, u klasi profesora Aristida Martinisa. 1992. godine upisuje MuziÄku akademiju u Zagrebu u klasi profesora Josipa Klime, a studije zavrÅ¡ava u klasi profesora Tonka NiniÄa i AnÄelka Krpana te stiÄe zvanje profesora violine.
Od 1997.godine zaposlena je u Glazbenoj Å¡koli Vatroslava Lisinskog Bjelovar, gde predaje violinu i kamernu muziku, te je naÄelnica gudaÄkog odseka. UÄestvovala je u radu struÄnih predsedniÅ¡tava Ministarstva znanosti, obrazovanja i Å¡porta za procenu udžbenika i u odabiru zadanih kompozicija za takmiÄenja (Hrvatsko DruÅ¡tvo Glazbenih Pedagoga). Älanica je ocenjivaÄkih žirija na takmiÄenjima (Hrvatsko meÄužupanijsko natjecanje, MeÄunarodno natjecanje mladih glazbenika Sonus, MeÄunarodno natjecanje Mladi Padovec, Stringfest u Sremskoj Mitrovici).
Mentorica je studentima i pripravnicima do polaganja struÄnog ispita. Održava radionice i seminare u muziÄkim Å¡kolama, Ljetnom glazbenom kampu MaruÅ¡evec, Grožnjanu (2023.) i predavanja na struÄnim veÄima. Aktivno svira i nastupa s kamernim sastavima i orkestrima (Bjelovarski trio, Bjelovarski kvartet, Big band Bjelovar, GudaÄki orkestar HGM).
Na lokalnom nivou saraÄuje s vrtiÄima i osnovnim Å¡kolama te kroz interaktivne radionice uvodi decu u svet muzike. Sa svojim uÄenicima osvojila je brojne državne i meÄunarodne nagrade u disciplinama violina, viola i kamerna muzika. Njeni uÄenici uspeÅ¡no upisuju MuziÄku akademiju.
Vandi Novoselec Ministarstvo znanosti, obrazovanja i Å¡porta, kao i Agencija za odgoj i obrazovanje, dodeljuju Äetiri puta nagradu âOskar znanjaâ za izvrsne rezultate u radu s uÄenicima. 2016. godine Hrvatsko druÅ¡tvo glazbenih pedagoga dodeljuje joj GodiÅ¡nju nagradu. 15. maja 2023. godine promovisana je u zvanje izvrsnog savetnika.
3. Miroslav PavloviÄ, Akademija umetnosti Novi Sad

Miroslav PavloviÄ, koncertmajstor Beogradske filharmonije, je roÄen u Ðragujevcu. Bio je uÄenik Å kole za muziÄke talente u Äupriji, a potom student FMU u klasi Aleksandra PavloviÄa. Godine 1999. promovisan je u koncertmajstora Beogradske filharmonije gde je saraÄivao sa velikim umetnicima kao Å¡to su Zubin Mehta, Mihail Jurovski, Nikolaj Luganski, UroÅ¡ Lajovic, Muhaj Tang i dr.
Veoma je aktivan i kao solista, te se istiÄu nastupi takve vrste sa matiÄnim orkestrom, kao i Orkestrom vojske Stanislav BiniÄki, Srpskim kamernim orkestrom, Simfonijskim orkestrom RTS-a i drugih. Bio je umetniÄki rukovodilac i koncertmajstor orkestra Ðamerata akademika 2015-19, a od 2019. umetniÄki rukovodilac Gradskog kamernog orkestra Å lezinger u Ðragujevcu.
Ðamerna muzika mu je posebno važan i zastupljen segment umetniÄkog stvaralaÅ¡tva. PavloviÄ koncertira na mestu prve violine GudaÄkog kvarteta Mokranjac, umetniÄki je rukovodilac Okteta Beogradske filharmonije, saradnik mnogih kamernih sastava u Srbiji i Å¡ire. Ðao kamerni muziÄar saraÄivao je sa Gordanom NikoliÄem, Jane Tomsen, Aleksandrom Å andorovim, Sandrom BeliÄ, Ljiljanom Nestorovskom, Hagajem Å ahamom i mnogim drugim.
Pedagogijom se neprekidno bavi od 1991. godine kao profesor u MuziÄkoj Å¡koli Mokranjac i kroz majstorske kurseve od baroka do savremene muzike. PavloviÄ od 2015. godine radi kao vanredni profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.
Trajne snimke ostvaruje za Naksos, RTS, RTV Ljubljana, RAI itd.
CELLO/VIOLONČELO – članovi žirija za sve kategorije
1. Judit Niderholcer, MÅ âIsidor BajiÄâ, Novi Sad

Judit Niderholcer Josifoska je roÄena u Subotici, gde je zavrÅ¡ila osnovno i srednje muziÄko obrazovanje u klasi prof. Mirka Molnara. Akademiju umetnosti u Novom Sadu, zavrÅ¡ila je u klasi prof. IÅ¡tvana Varge.
Bila je Älan kamernog orkestra âCamerata academicaâ, opere SNP-a i VojvoÄanske filharmonije.
PedagoÅ¡kim radom je poÄela da se bavi joÅ¡ kao student 1991. godine kao profesor violonÄela, a neÅ¡to kasnije i kao prof. kamerne muzike u MuziÄkoj Å¡koli âIsidor BajiÄâ u Novom Sadu.
U toku dosadaÅ¡njeg pedagoÅ¡kog delovanja njeni uÄenici su osvojili mnogobrojne nagrade i titule laureata u zemlji i inostranstvu, održali viÅ¡e solistiÄkih koncerata, svirali kao solisti sa raznim orkestrima i bili aktivni uÄesnici majstorskih kurseva kod eminentnih domaÄih i svetskih violonÄelista.
Aktivno uÄestvuje u radu žirija na raznim takmiÄenjima.
Dobitnica je više nagrada i priznanja:
- âNagrada za viÅ¡egodiÅ¡nje izuzetne rezultateâ od strane Udruženja muziÄkih i baletskih pedagoga Srbije;
- âPokrajinska nagradaâ za mentora godine viÅ¡e puta;
- Zahvalnica grada Novog Sada za izuzetne rezultate postignute u radu sa uÄenicima;
- âNagrada za viÅ¡egodiÅ¡nje izuzetne rezultateâod strane Zajednice MuziÄkih i baletskih Å¡kola Srbije, 2014.godine.
2. Zoran StepiÄ, Državni konzervatorijum, Solun

mr Zoran StepiÄ je roÄen je 1970. godine u Beogradu. UÄenje violonÄela zapoÄinje u MÅ . âPetar KonjoviÄâ (S. Isaevski), a srednje muziÄko obrazovanje stiÄe u SMÅ âDr.V.VuÄkoviÄâ u klasi Lj. Polojca. Nakon zavrÅ¡etka srednje Å¡kole upisuje se na Beogradsku Akademiju za Muziku (S. Belic). Magistarske studije nastavio je na Visokoj Å koli Muzike u Detmoldu u klasi Gothard P. Poala.
Svirao je u orkestrima i raznim kamernim ansamblima u NemaÄkoj (Marl Sinfoni Orchestra), Srbiji (Jeunesses Musicales, Maestri di Archi, Beogradska Filharmonija) Belgiji (Recording Movie Orchestra), Francuskoj (Chamber Orchestra de Lille).
BaveÄi se kamernom muzikom, u klavirskom triu i gudaÄkom kvartetu, ostvaruje ogroman broj koncerata Å¡irom evrope. Na poziv Leonidasa Kavakosa 1997. godine preselio se u GrÄku i zapoÄeo rad u Drzavnoj Filharmoniji Soluna. Dve godine kasnije zapoÄeo je pedagoÅ¡ki rad na solunskom Državnom Konzervatorijumu. Kao Älan klavirskog tria âDimopoulosâ i gudaÄkog kvarteta âAnimusporedâ, pored koncertne delatnosti ostvaruje i veliki broj snimaka za GrÄku televiziju i radio. Snimke izmeÄu ostalih prenosi i britanski BBC. Kao Älan ova dva kamerna ansambla ostvario je bogatu umetnicku delatnost u proteklih dvadeset godina. Pisac je knjige U vezi sa muzikom u izdanju izdavaÄke kuÄe âMoliviâ u kojoj obraÄuje uÄeÅ¡Äe metaforiÄke analize Erica Berna i njenu primenu u predavanju muziÄkog instrumenta. Na osnovu njegove knjige predaje se predmet Nastava predavanja na državnom konzervatorijumu. Držao je Masterklasove na letnjim muziÄkim kampovima Afithos, Sv. Nikola i Kozani. Trenutno živi i radi u Solunu.
3. Dejan BožiÄ, Fakultet muziÄke umetnosti, Beograd

dr Dejan BožiÄ je roÄen1971. godine u Beogradu. Diplomirao je na Fakultetu muziÄke umetnosti kao student generacije, a magistrirao na Državnoj visokoj Å¡koli za muziku u Trossingenu (NemaÄka), u klasi prof. Gerharda Hamana. DvogodiÅ¡nju specijalizaciju na istoj Å¡koli zavrÅ¡io je u klasi prof. Majkla De Sekondia, stekavÅ¡i diplomu koncertnog soliste. UmetniÄki doktorat zavrÅ¡io je 2016. godine na Fakultetu muziÄke umetnosti u Beogradu. UsavrÅ¡avao se kod poznatih umetnika kao Å¡to su Ksenija JankoviÄ, Svetislav Apolin, Majkl Flaksman, Roko Filipini, Aleksandar FedoÄinko i drugi.
Dobitnik Ñе prvih nagrada na Festivalima muziÄkih Å¡kola Srbije (1981, 1982, 1983), RepubliÄkim i Saveznim takmiÄenjima uÄenika i studenata muzike (1981, 1982, 1986, 1989) i RepubliÄkim i Saveznim takmiÄenjima kamerne muzike (1982, 1987). Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1984) i Novembarske nagrade opÅ¡tine Stari grad (1983).
Kao predstavnik Televizije Beograd na takmiÄenju Jugoslovenskih RTV centara u Sarajevu, izabranÑеza predstavnika Jugoslavije na 5. Evrovizijskom takmiÄenju za mlade umetnike u BeÄu (1990).
Nastupao je kao solista sa Beogradskom, Vojvodjanskom, NiÅ¡kom, Sarajevskom i Makedonskom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom RTS, Austrijske RTV (ORF), Simfonijskim orkestrom “Stanislav BiniÄki”, orkestrom MuziÄke akademije u Beogradu, Akademije umetnosti u Novom Sadu, kao i sa kamernim orkestrimaâBeogradski Solistiâ, âPro Klasikaâ i Zrenjaninskim kamernim orkestrom.
Održao je resitale Å¡irom bivÅ¡e Jugoslavije, zatim u NemaÄkoj, ÄeÅ¡koj, SlovaÄkoj, Poljskoj, GrÄkoj, Italiji, kao i u Japanu (Tokyo, Hiroshima, Nagasaki, Fukuoka, Kumamoto, Moji, Asja, Sue, Kurume, Ivakun, Kitakjushu, Tagawa, FukuÑama, Iwaki, Shiyuoka).
Dejan BožiÄ je aktivan i kao kamerni i kao orkestarski muziÄar. Solo Äelista je kamernog orkestra âÐcademia Concertanteâ i âMakrisâ simfonijskog orkestra.
Bio je Älan klavirskog triÑa âArgerâ, klavirskog kvarteta âHaimosâ, gudaÄkog kvarteta I gudaÄkog okteta Beogradske filharmonije, kao i mnogih drugih kаmernih ansambala, izvodeÄi raznovrstan repertoar od baroka do savremene muzike. Od 2014-2016.godine, u okviru kamernog ansambla NBO i produkcije âThird World Bun Fightâ izvodi savremenu verziju Verdijeve opera Magbet, na renomiranim muziÄkim festivalima (Brussels, Rotterdam, Vienna, Braunschweig, London, Gerona, Lisbon, Tarbes, Toulouse, Strasbourg, Paris, Douai, Poitiers, Ljubljana, Athens, Napoli, Quimper, Marseille, Macao).
Bio je gostujuÄi solo Äelista âTongyeong Fetival Orchestraâ â Tongyeong, Korea (2017), gostujuÄi solo Äelista Crnogorskog simfonijskog orchestra, solo Äelista kamernog i simfonijskog orkestra âNo Bordersâ , Beogradskefilharmonije, simfonijskog orkestra âBelgrade Film Orchestraâ, VojvoÄanske filharmonije, kao i solo Äelista kamernog orкestra âBeogradskisolistiâ, âŽebeljanâ kamernog orkestra i Äelista kamernog orkestra âDuÅ¡anSkovranâ. 1990. godine je bio solo Äelista simfonijskog orchestra âLâOrchestre des Jeunes de la Mediterraneeâ.
UÄestvovao je na mnogim znaÄajnim festivalima u zemlji kao Å¡to su MokranjÄevi dani, BEMUS, NIMUS, Äelo Fest, Medjunarodni festival Äembala, Medjunarodna tribina kompozitora, KOMA, Medjunarodni festival orgulja, Guitar Art Festival.
PedagoÅ¡ko iskustvo je sticao na mestu profesora violonÄela u muziÄkoj Å¡koli âŽivorad GrbiÄâ u Valjevu i muziÄkoj Å¡koli âVatroslav Lisinskiâ u Beogradu. Od 1994. Godine profesor je violonÄela na Fakultetu muziÄke umetnosti u Beogradu a od 2021. i gostujuÄi profesor na MuziÄkoj akademiji u IstoÄnom Sarajevu. Bio je gostujuÄi professor violonÄela naAkademiji umetnosti u NovomSadu i na Akademiji umetnosti u NiÅ¡u.
Održao je Majstorske kurseve na Letnjem Äelo seminaru u Lopatnici, Å koli za muziÄke talente u Äupriji, âAndre Navaraâ u Podgorici, muziÄkim Å¡kolama âNovo Sarajevoâ, SMÅ u Sarajevu, âJosip Slavenskiâ u Beogradu, âIsidor BajiÄâ u Novom Sadu,âPetarKranÄeviÄâ u Sremskoj Mitrovici, na Državnom konzervatorijumu u Solunu iLetnjem muziÄkom kampu na PaliÄu.
Bio je Älan žirija na Državnom takmiÄenju uÄenika srednjih muziÄkih Å¡kola u NikÅ¡iÄu, 10. festivalu âRadost muziciranjaâ, Medjunarodnom takmiÄenju violonÄelista âSlavenskiâ, Medjunarodnom festivalu gudaÄa u Sremskoj Mitrovici, Medjunarodnom takmiÄenju gudaÄa u NiÅ¡u i na Medjunarodnom takmiÄenju âPetar KonjoviÄâ.
Ostvario je brojne snimke za radio i televiziju kao i nekoliko CD izdanja:
- âFlow Verticalâ Jazz Sextet – âFMR Recordsâ London (2018)
- âVlastimir TrajkoviÄ- kamerna muzikaâ – âMascom recordsâ Beograd (2017)
- âJosip Slavenskiâ – kamerna muzikaâ – âMascom recordsâ Beograd (2016)
- âThe Openingâ – âNo Bordersâ simfonijski orkestar – âDeutsche Grammophon/Universalâ Austrija(2014)
- âBalkan Bolero – muzika Isidore Žebeljan – âOboe Classicsâ, London (2014)
- âThe Marathonâ,âZora D.â– Kamerne opere Isidore Žebeljan – âJugokoncertâ Beograd (2011)
- âDumkyâ – A.Dvoržak, J.Brams, F.Å ubert – âChopinâ Japan (2003)
VIOLA, DOUBLE BASS, CHAMBER MUSIC, STRING ORCHESTRA/VIOLA, KONTRABAS, KAMERNA MUZIKA I ORKESTAR – članovi žirija za sve kategorije
1. Dušica Polovina, Akademija umetnosti, Novi Sad

dr DuÅ¡ica Polovina (viola) je redovni profesor na Akademiji umetnosti u Novom sadu. RroÄena je u Novom Sadu, gde je joÅ¡ kao student 1986. godine održala svoj prvi solistiÄki koncert u Studiju âMâ. Posle zavrÅ¡enih osnovnih studija viole na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Lasla Horvata, DuÅ¡ica Polovina nastavila je da se usavrÅ¡ava na magistarskim i doktorskim umetniÄkim studijama, na Fakultetu muziÄke umetnosti u Beogradu, prvo u klasi profesora Petra IvanoviÄa, a zatim pod mentorstvom profesora Dejana MlaÄenoviÄa.
Uporedo se usavrÅ¡avala na majstorskim kursevima, Å¡to je dovelo do redovne kocertne aktivnosti na solistiÄkom planu. SolistiÄke koncerte DuÅ¡ica Polovina je održala u Novom Sadu, Beogradu, Somboru, Subotici, Zrenjaninu, Sremskoj Mitrovici, Valjevu, Å apcu, BaÄkoj Topoli, Novom Kneževcu, Kotoru i Herceg Novom, radeÄi na afirmaciji viole kao solistiÄkog instrumenta. SaraÄivala je sa pijanistkinjama Marijom Äarmati, Marinom MikiÄ i Katarinom RadojiÄiÄ-Firevski. Snimci sa održanih koncerata saÄuvani su na dva promotivna kompakt diska u izdanju Radio Novog Sada.
DuÅ¡ica Polovina je 1997. godine uÄestvovala na MeÄunarodnom takmiÄenju violista Jurija BaÅ¡meta u Moskvi. Svestrana orijentacija DuÅ¡ice Polovine ogleda se u usmerenosti na kamernu muziku i orkestarsko sviranje. Preko dvadeset godina DuÅ¡ica Polovina bila je voÄa deonice viola u kamernim, operskim i simfonijskim orkestrima. Saradnja sa znaÄajnim brojem eminentnih solista i dirigenata, kako domaÄih tako i inostranih, formirala ju je u vrsnog orkestarskog muziÄara. U tom svojstvu uÄestvovala je na sledeÄim festivalima: NOMUS, BEMUS, Ohridsko leto, Budva-grad teatar, Majske veÄeri i Kotor Art. U svojstvu Älana kamernog ansambla DuÅ¡ica Polovina ostvarila je gostovanja u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumuniji, NemaÄkoj, Rusiji, Holandiji, Austriji, Francuskoj i Italiji.
U periodu od 1999. godine do danas u klasi DuÅ¡ice Polovine diplomiralo je preko trideset studenata. Njihovo delovanje zapaženo je u vodeÄim kamernim, operskim i simfonijskim orkestrima kao i u muziÄkim Å¡kolama u Srbiji i inostranstvu. Od 2006. do 2012. godine DuÅ¡ica Polovina je bila Å¡ef Katedre za gudaÄke instrumente na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Doktorirala je na Fakultetu muziÄke umetnosti u Beogradu, sa tezom: Komponente ekspresije u delima za violu i klavir Roberta Å umana i Johanesa Bramsa. U okviru programa ERASMUS održala je seminar za studente viole u Ljubljani, Slovenija, 2021. godine.
2. Zoran MarkoviÄ, Akademija za glasbo, Ljubljana

mr Zoran MarkoviÄ, kontrabasista, je nakon diplomiranja na MuziÄkoj akademiji u Podgorici i magistrirature na Fakultetu muziÄke umetnosti u Beogradu, nastavio studije kod renomiranih pedagoga u Veneciji, Kremoni, Minhenu, Salcburgu.
Tokom studija nagraÄivan je brojnim nagradama na takmiÄenjima u zemlji i inostranstvu. Kao Älan Kamernog gudaÄkog orkestra Slovenske filharmonije dobio je nagradu PreÅ¡ernovog fonda (prestižna slovenaÄka nagrada) 1999. godine, nagradu O. ŽupanÄiÄ 2004. i nagradu J. Betetto 2006. godine.
Zoran MarkoviÄ nastupa u Sloveniji i inostranstvu kao solista, sa renomiranim orkestrima i kamernim muziÄarima. UspeÅ¡no nastupa kao solista sa SlovenaÄkom filharmonijom, Beogradskom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom RTV Slovenije, Detmolder Kammerorchester, Orchestra di Padova e del Veneto, Nuova Orchestra Ferruccio Busoni, GudaÄkim kamernim orkestrom SlovenaÄke filharmonije, GudaÄima Svetog ÄorÄa, NiÅ¡kim simfonijskim orkestrom…
Nastupao je na Aspecte Salzburg, Neuebuhne Villach, Serenate nel Chiostro, Trst Prima, I suoni delle Dolomiti, Akzente-Neue Music u Klagenfurtu, Ljubljanski letnji festival, Grad teatar Budva, PAC Murska Sobota, A Tempo Podgorica, Oksfordski festival kamerne muzike, Osnabrucker Musikfestival »classic con brio«, Diseldorf ChamberJam, Stiftfestival, Gauting Munchen, The Schloss Elmau, Holstebro âKlassiske Dageâ, Storioni Festival, Kuhmo festival kamerne muzike i mnogi drugi.
Od 1990. do 2004. bio je Å¡ef sekcije kontrabasa SlovenaÄke filharmonije. Od januara 2004. godine zaposlen je kao viÅ¡i predavaÄ na MuziÄkoj akademiji u Ljubljani. Od 2006. godine je stalni spoljni saradnik Simfonijskog orkestra RTV kao solista kontrabasa. TakoÄe je profesor na MeÄunarodnim letnjim muziÄkim akademijama u Austriji, Italiji, Holandiji, Engleskoj, Finskoj i NemaÄkoj. Poslednjih godina sa velikim uspehom se posvetio dirigovanju simfonijskom i operskom muzikom. Kao stalni gostujuÄi dirigent, saraÄuje sa Austrijskim simfonijskim orkestrom Orkesterverein Feldkirchen.
Njegova uporna potraga za boljim zvukom takoÄe ga je odvela na put otkriÄa i inovacija. DugogodiÅ¡nje istraživanje i razvoj rezultiralo je pronalaskom ZMT-a (Zoran MarkoviÄ Tallpiece), žiÄnika koji poboljÅ¡ava akustiÄka svojstva žiÄanih instrumenata.
3. Ljubinko LaziÄ, Fakultet umetnosti, NiÅ¡

mr Ljubinko LaziÄ (1979) je vanredni profesor na Fakultetu umetnosti u NiÅ¡u i solo kontrabasista Beogradske filnarmonije. Å kolovao se u Novom Sadu, na Cetinju, na Visokoj Å¡koli za muziku u Minnenu, u klasi prof. dr Klausa Trumpfa i Cirinu.
Na saveznim takmiÄenjima 1996, 1998, osvajao je samo specijalne nagrade. ProglaÅ¡en je za najboljeg studenta na univerzitetu Crne Gore (oblast umetnosti) 2001. MeÄunarodno takmiÄenje Jonan Matijas Å perger u NemaÄkoj 2002, 2004, 2006. FrantiÅ¡ek Gregora u ÄeÅ¡koj 2002. Franc Simandol u Brnu 2004. Evropska nagrada za najbolji kvartet 2003.
Muzicirao je sa mnogim orkestrima: Bavarski radio orkestar, CiriÅ¡ka opera, VitemberÅ¡ki kamerni orkestar, Internacionalni kamerni orkestar laureate Palpit, u Holivudu, Sankt-PetersburÅ¡ka filnarmonija, Filnarmonija Nacije Justus Franc, orkestar muziÄke omladine Slovenije, Minnenski simfoniÄari, simfonijski orkestar Bad Rajnennal, Pasau, Augzburg, Vurzburg. UÄesnik Å lezvig-HolÅ¡tajn festivala (Scnleswig-Holstein Festival) u NemaÄkoj, festivala u Seulu, Južnoj Koreji, festivala u Kini i Japanu, tango festivala u Buenos Ajresu, Argentini, Lucern festivala u Å vajcarskoj, Stavanger festivala u NorveÅ¡koj, RegensburÅ¡ki letnji festival, Barski ljetopis, Meklenburgforpolman, Kadakues (Å panija), Banov festival u Fuldi.
Sa svojim kvartetom kontrabasa Bassiona Amorosa osvojio je Evropsku nagradu za najbolji kvartet 2003. i Eno Klasik nagradu 2014, a kao vrnunac kamernog muziciranja imao je i nastup u velikoj sali Karnegi nola u Njujorku, Isak Å tern auditorijum.
Posle završenin postdiplomskin studija u Minnenu, nekoliko sezona proveo je u Ciriškoj operi i Virtemberškom kamernom orkestru, sa kojim i danas nastupa.
PonaÄao je majstorske kurseve u inostranstvu kod najeminentnijin pedagoga: M. GajdoÅ¡, V. Cajbin, R. Ibragimov, T. Martin, P. Aksamit, I. OlkieviÄ, P. Bagovska, M. Jelinek, E. Levinson, Å . Å efer, A. Egilson, F. Proto, D. Mizera, L. Rakov, F. Rabat. Kao solista nastupao je sa Beogradskom filnarmonijom, Makedonskom filnarmonijom, kamernim orkestrom iz Minnena, Hajlbrona i Osnabruka, VojvoÄanskim simfoniÄarima i Ruskim operskim orkestrom iz Perma. TakoÄe je nastupao sa poznatim muziÄarima kao: P. Domingo, M. Vengerov, E. Å mider, R. Patkolo, E. Krap.
Ljubinko LaziÄ pripada novoj generaciji svestranih muziÄara, Äiji je cilj da pored standardnog orkestarskog sviranja, razvije i poseban stil solistiÄkog i kamernog muziciranja na srodnim, žiÄanim instrumentima, gudaÄkim i trzaÄkim. LaziÄev repertoar za kontrabas Äine dela mnogih epoha, pravaca i žanrova.
Za sobom ima dvanaest diskova snimljenih sa ansamblom Basiona Amoroza, trilogiju sa ansamblom Beltango, trio sa Nemanjom BogunoviÄem, jednogodiÅ¡nje uÄeÅ¡Äe u stvaranju devedesetominutnog dokumentarnog kino-filma o Älanovima kvarteta, preko sedam stotina koncerata, brojnih nastupa na radiju i televiziji, kao i disk odabrane muzike za tamburu i klavir.
3. Dragan MirÄiÄ, Å kola za muziÄke talente, Äuprija

Dragan MirÄiÄ je roÄen 1969. godine u ZajeÄaru. Svoje muziÄko obrazovanje zapoÄinje sa sedam godina kod profesorke violine Jelene AbramoviÄ, u muziÄkoj Å¡koli âMokranjacâ u Beogradu. Tokom srednje Å¡kole ostvaruje i uspeÅ¡nu umetniÄku saradnju sa profesorom Lazarom MarjanoviÄem. Po zavrÅ¡etku srednje Å¡kole, svoje visoko obrazovanje stiÄe 1993.godine na državnom konzervatorijumu âPetar IljiÄ Äajkovskiâ u Moskvi, u klasi profesorke Olge Ðaverznjeve.
UmetniÄku karijeru zapoÄinje u kamernom orkestru âArkoâ, pod rukovodstvom Ljevona AÅ¡otoviÄa Ambmarcumijana. Ðao Älan orkestra, saraÄuje sa svetski poznatim solistima i dirigentima i nastupa na turnejama u Francuskoj, Å paniji, Južnoj Ðorejiâ¦
OD 1994. do 2010.godine Älan je âRuskog državnog simfonijskog orkestra kinematografijeâ kojim rukovodi profesor Sergej IvanoviÄ Skripka. UÄestvuje u projektima sa svetski poznatim režiserima â Nikita Mihalkov, Pavel Lungin, Filip Jankovski⦠U tom periodu sa orkestrom nastupa u Tunisu, Turskoj, Bugarskoj, NemaÄkoj…
Pedagogiji se posveÄuje po povratku u Srbiju 2010.godine kao profesor kamerne muzike i orkestra u Å koli za muziÄke talente u Äupriji. UÄenici njegove klase dobitnici su mnogobrojnih nagrada i zvanja laureata na meÄunarodnim i republiÄkim takmiÄenjima i festivalima.